Digitalna pristupačnost
...
Grad Orašje

ZEMLJOPISNI POLOŽAJ


Grad Orašje nalazi se na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine i obuhvata prostor od 125 km2. Grad čini 13 naseljenih mjesta. Prema Deytonskom mirovnom sporazumu Orašje je dio Federacije Bosne i Hercegovine, a sa općinama Odžak i Domaljevac-Šamac, te s manjim djelom općine Brod (Bosanski Brod) čini županiju Posavsku.

Grad Orašje:

površina 125 km2
45°15' sjeverne zemljopisne širine i 18°41' istočne zemljopisne širine
naslonjena na rijeku Savu

DEMOGRAFSKI, GOSPODARSKI I TURISTIČKI RESURSI


Orašje kao sjedište županije Posavske s naseljima koja mu gravitiraju ima oko 60.000 stanovnika. Prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 (preliminarni rezultati) Grad Orašje broji 21.584 stanovnika, 6.234 kućanstva i 7.933 stanova. 

Osnovne značajke Orašja:

gradsko i županijsko središte
administrativni centar
obrazovni centar (fakulteti)
kulturni centar (galerije, muzeji, knjižnice)
duhovni centar (Franjevački samostan Tolisa)
zdravstveni centar (razvijena primarna i sekundarna zdravstvena zaštita)
sportsko rekreacijski centar (bazeni, nogometni i teniski tereni)
trgovački i uslužni centar (shopping centri i ugostiteljski objekti)
industrijski centar (drvna, metalska, poljoprivredno-prehrambena, elektronička industrija)
turistički centar (Abonos – obrada drevnog hrasta)
poljoprivreda (voćarstvo, povrtlarstvo, žitarice, ostalo industrijsko bilje)
peradarstvo i svinjogojstvo
korparstvo
lov i ribolov
auto-moto sport

PROMETNA POVEZANOST


Na području Orašja lociran je jedan od glavnih graničnih prijelaza Bosne i Hercegovine sa Republikom Hrvatskom i Europom što je jedna od značajnijih komparativnih prednosti ovog područja. Ovakav položaj Orašja osigurava dobru komunikacijsku povezanost kako sa svim dijelovima Bosne i Hercegovine (na jednoj od glavnih magistralnih prometnica u BiH: Orašje-Tuzla-Sarajevo-Ploče) tako i sa susjednim državama (Hrvatska, Srbija) jer je udaljena samo 12 km od autoceste Zagreb-Beograd.

Udaljenost od većih središta:

Tuzla - 70 km
Beograd - 160 km
Sarajevo - 200 km
Zagreb - 260 km
Budimpešta - 370 km


POVIJESNE ZANIMLJIVOSTI


Prvi pisani spomenik koji govori o području Orašja datira iz 12. stoljeća. Nalazi se u povelji ugarskog kralja Bele IV, kojom Bela, bosanskom biskupu daruje neke posjede u sjevernoj Bosni, u Posavini, pod nazivom „Terra Tolys“. U povelji se spominje i rijeka Tolisa i naselje i kraj pod imenom Tolisa.

Orašje kao varoš, urbanizirano je i naseljeno 1862. godine. Naselili su ga Turci muslimanima - doseljenicima iz Šapca, Užica i Beograda da bi na rijeci Savi imali čvršću granicu i obranu od Austro-Ugarske. Naselje su projektirali francuski stručnjaci tako da su sve glavne ulice imale izlaz na Savu, a poprečne činile polja u obliku šahovske ploče.

Prvi poštanski ured u Orašju otvoren je 1884. godine, a prva telefonska centrala instalirana je 1913 godine. Do 1917. godine je Pošta u Orašju bila među 17 općina koje su imale samo jednu govornicu.

Da je poljoprivreda bila najvažnija grana u ovome kraju govori i podatak da je ovdje 1904. godine osnovana prva zemljoradnička zadruga u Bosni i Hercegovini pod nazivom Seljačka zadruga sa ograničenim jamstvom. Orašje se također može pohvaliti da je prva pučka osnovna škola u Bosni i Hercegovini također osnovana na njenom području.